Strugari poginuli na braniku slobode svoje domovine

Vama, draga braćo, koji svoje kosti uzidaste u temelje vjekovima napaćene i iskrvavljene domovine, umjesto buketa cvjetova na znanim i neznanim humkama, prilažem ovaj skromni rad, da mlađa pokoljenja pročitaju i podsjete se na vaše djelo.

Poginuli u ratovima do 1918. godine

Šćepan Vukčev, poginuo u bici na Carevom lazu 1712. godine.

Prele Šćepanov, poginuo u bici na Carevom lazu 1712. godine.

Vučeta Andrijin, poginuo na Čevu1750. godine u borbi protiv Turaka.

Andrija Šćepanov, poginuo 1768. godine u borbi protiv Numan-paše Ćuprilića.

Vukašin Andrijin, poginuo 1796. godine u bici na Krusima.

Stanko Todorov, poginuo u borbi protiv Turaka u Bobiji 1780. godine.

Đukan Andrijin, umro od zadobijenih rana 1788. godine, za vrijeme Vukosajevića.

Anto Belov, poginuo u bici na Krusima 1796. godine.

Drago Petrov, poginuo u Bobiji, u borbi sa Turcima, u drugoj polovini XVIII vijeka.

Đuriša Jovov, poginuo u bici na Krusima 1896. godine.

Periša Savov, poginuo 1787.; ubili su ga Kavarići, za krvnu osvetu.

Golub Petrov, poginuo na Krusima 1796. godine.

Kusjina Petrov, poginuo na Donjim Ulićima 1804. godine; ubili ga Donjoulići.

Vuko Stankov, poginuo na Skadarskom jezeru 1815. godine.

Dajica Stankov, poginuo 1831. godine u borbi protiv Turaka u Albaniji.

Stanko Kusjinin, poginuo 1832. na Kruskoj glavici.

Ilija Matijašev, poginuo 1832. godine.

Prele Đukanov, poginuo 1836. godine na Kujovoj nožici.

Mališa Ivanov, poginuo 1844. godine; ubili ga Dobrljani.

Marko Nikolin, strijeljan 1849. godine zbog prijetnje Vladici Radu i njegovu bratu Peru Tomovu.

Vukica Ivanov, poginuo na Oštroj ponti 1836. godine.

Pop Filip Ivanov, poginuo 1840. godine u borbi na Salkovini.

Stevan Đurov, poginuo 1843. godine.

Milo Savićev, poginuo 1840. godine; ubili su ga Đuraškovići za osvetu vojvode Periše, kojega je ubio Šala Đurišin.

Ivo Savićev, poginuo 1861. godine.

Šako Nikolin, poginuo na Grahovu 1858. godine.

Filip Nikolin, poginuo u Vranjini 1861. godine, u likvidaciji turske posade.

Luka Đurišin, poginuo 1842. godine; ubili su ga rođaci Savo Dajičin i Mašo Mićunov.

Đuro Perov, umro od teških rana zadobijenih u boju na Fundini 1876. godine.

Ilija Nikolin, poginuo u drugom po redu osvajanju grada Žabljaka 1852. godine.

Luka (Luketa) Golubov, poginuo u osvajanju grada Žabljaka 1835. godine.

Marko Ivanov, poginuo na ostrvu Galiću na Skadarskom jezeru 1847. godine; ubili ga Turci iz zasjede.

Savić Mališin, poginuo 1838. godine.

Marko Mojašev, poginuo u borbi s Turcima u Bjelopavlićima 1862. godine.

Nikola Milošev, poginuo u hercegovačkom ustanku 1875. godine, na Gluvoj smokvi.

Bogdan Vukalov, poginuo u borbi za oslobođenje Bara 1877. godine.

Ivan Nikolin (opisan u “Ogledalu Srpskom” pod naslovom “Junačka smrt Ivana Nikolina Strugara”), ne zna se godina pogibije.

Joko Đurov, umro 1895., od rana zadobijenih na Grahovu 1858. godine.

Nikola Mrkov, poginuo 1862. godine u Bjelopavlićima.

Andrija Purov, poginuo na Grahovu 1858. godine.

Šala Đurišin, strijeljan na Virpazaru 1850. godine, zbog ubistva vojvode Periše Đuraškovića.

Joko Đurov, poginuo u Galati 1881. godine.

Andrija Nikov, teško ranjen 1877. godine, od kojih rana je i umro.

Ivan Vukičin, poginuo na Fundini 1876. godine.

Savo Milošev, poginuo u Anamanima 1877. godine.

Milo Dajičin, poginuo u borbi na Grahovu 1858. godine.

Andrija Đurov, poginuo na Gluvoj smokvi 1868. godine.

Pero Savov, poginuo 1899. godine; ubio ga Jošo Đ. Tatar.

Joko Grujičin, smrtno ranjen u Dugi nikšićkoj u borbi s Turcima, od kojih rana je umro (nije navedena godina smrti).

Krcun Dajičin, poginuo u borbi protiv Turaka u Ponarima (nije navedena godina pogibije).

Stanko Ilijin, poginuo u Lisici, u Lješanskoj nahiji, u borbi protiv Turaka (nije navedena godina pogibije).

Ilija Jošov, poginuo na Korintu, u Grčkoj (nije navedena godina pogibije).

Milo Mojašev, poginuo u borbi sa Lješnjanima (nema podataka o godini pogibije).

Savo popa Zaka, poginuo u Primorju (nema podataka o godini pogibije).

Šunja Gavrilov, poginuo u Poseljanima od Ljubotinjana (nema podataka o godini pogibije).

Mašo Todorov, poginuo u borbi protiv Turaka na Širočkom visu 1912. godine.

Jošo Andrijin, poginuo 1912. godine.

Jošo Ivov, poginuo 1912. godine na Barbaluši.

Vuko Perov, poginuo na Tarabošu 1913. godine.

Nikola Đurov, poginuo 1912. godine u borbi protiv Turaka.

Blažo Ivanov, poginuo u francuskoj vojsci 1915. godine.

Jovan popa Zaka, poginuo na Skadru 1913. godine.

Krcun Jokov, ranjen 1913. godine, i od tih rana umro 1914. godine.

Stevan Đurov, poginuo na lovćenskom frontu 1915. godine.

Ovaj spisak poginulih ratnika iz ratova do 1918. godine vjerovatno nije potpun, ali nema podataka na osnovu kojih bi on bio tačniji.

Poginuli u drugom svjetskom ratu, 1941. do 1945. godine

Filip Andrijin, živio je u Peći, rođen 1913., metalski radnik, član KPJ od 1934. godine, poginuo na albanskom frontu u aprilu 1941. godine.

Đuro Petrov, iz Meteriza, rođen 1912., pravnik, član KPJ od 1933., strijeljan u Beogradu 1941. godine. Narodni heroj.

Milo Vukov, sa Strugara, rođen 1920., poginuo na Pljevljima 1. decembra 1941. godine.

Mićan (Milovan) Markov, sa Strugara, rođen 1918., član KPJ, poginuo na Pljevljima 1. decembra 1941. godine.

Vlado Ilijin, sa Strugara, rođen 1919., učitelj, član KPJ od 1940., poginuo na Pljevljima 1. decembra 1941. godine.

Joko Filipov, živio u Beogradu, rođen 1913., službenik, član KPJ od 1938., strijeljan 1941. godine u Beogradu.

Andrija Filipov, živio u Beogradu, rođen 1917., službenik, član KPJ od 1941., strijeljan 1941. godine u Beogradu.

Blažo Mihailov, sa Strugara, rođen oko 1872., penzioner, strijeljan 1941. godine na Cetinju.

Pero Mihailov, sa Strugara, rođen oko 1875., penzioner, strijeljan 1941. godine na Cetinju.

Anto Savov, iz Drušića, rođen 1877., seljak, strijeljan u Drušićima 1941. gdoine.

Stana Antova, iz Drušića, rođena 1889., domaćica, strijeljana u Drušićima u julu 1941. godine.

Nikola Markov, sa Strugara, rođen 1914., poginuo na Pljevljima 1. decembra 1941. godine.

Boško Stevov, iz Ulcinja, rođen 1907., pravnik, član Mjesnog komiteta KPJ Bar, strijeljan na Cetinju 5. avgusta 1942. godine.

Petar Nikolin, iz Meteriza, rođen 1907., član Opštinskog komiteta KPJ Rijeka Crnojevića, zemljoradnik, zamjenik komesara čete, poginuo na Bugojnu 19. juna 1942. godine.

Petar Andrijin, živio u Peći, rođen 1916., metalski radnik, član KPJ od 1941., strijeljan u Kosovskoj Mitrovici 1942. godine.

Vaso Spasojev, živio u Ulcinju, rođen 1915., član KPJ od 1935., strijeljan na Rijeci Crnojevića 30. marta 1942. godine.

Mitar Vukov, sa Strugara, rođen 1911., rudarski radnik, član KPJ, zamjenik komesara čete, poginuo na Ustiprači 13. novembra 1942. godine.

Veljko Nikolin, živio u Kraljevu, rođen 1923., strijeljan na Banjici 1942. godine.

Pavle Mitrov, iz Dodoša, rođen 1914., član KPJ, seljak, strijeljan 1942. godine.

Petar Mašutov, živio u Slavonskom brodu, rođen 1908., službenik, strijeljan 1942. godine u Zagrebu.

Petar Andrijin, iz Meteriza, rođen 1878., seljak, umro ili strijeljan u zatvoru u Albaniji 1942. godine.

Vido Antov, iz Drušića, rođen 1922., seljak, umro u logoru u Albaniji 1942. godine.

Anđe Krcunova, živjela u Ulcinju, rođena 1895., strijeljana u Ulcinju 1942. godine.

Marija Blažova, živjela u Mojkovcu, rođena 1900., strijeljana 1942. godine.

Nikica Markišin, iz Rvaša, rođen 1915., zemljoradnik, član KPJ od 1936., komesar čete, poginuo na Kupresu 14. avgusta 1942. godine.

Vlado Markov, iz Rvaša, rođen 1916. službenik, poginuo kao vodnik u Banjanima 1942. godine.

Anto (Antonije) Blažov, živio u Mojkovcu, rođen 1920., član KPJ, poginuo kao zamjenik komesara čete 1942. godine.

Dušan Andrijin, iz Rvaša, rođen 1922., član SKOJ-a od 1941., učitelj, komandir čete, poginuo 2. marta 1943. godine na Vilića gumnu. Narodni heroj.

Jovan Ristov, živio u Parizu, rođen 1920., student, član KP Francuske, poginuo kod Pariza 1943. godine.

Spasoje Perov, iz Ulcinja, rođen 1872., poginuo u Albaniji 1943. godine.

Vojo Spasojev, iz Ulcinja, rođen 1923., đak, poginuo kod Debra, u Makedoniji, 1943. godine.

Savo Ilijin, sa Strugara, rođen 1922., član SKOJ-a, poginuo 1943. godine u Lijevoj Rijeci.

Ivo (Ivan) Andrijin, živio u Peći, rođen 1909., seljak, član KPJ od 1936., poginuo kao komandir bataljona 2. januara 1944. godine u Grčkoj.

Milan Markov, živio u Senju, rođen 1916., poginuo 1943. godine u Bosni.

Lazar Mašov, sa Strugara, rođen 1904., sveštenik, strijeljan na Banjici 7. juna 1943. godine.

Ivo (Ivan) Stevov, iz Rvaša, rođen 1919., ugostiteljski radnik, član KPJ od 1940., komesar čete, poginuo na Ozrenu 1943. godine.

Jovanka Vukova, sa Strugara, rođena 1917., sanitet čete, poginula na Kiti Nikšićkoj u januaru 1944. godine.

Vido Marlišin, iz Rvaša, rođen 1918., zemljoradnik, član KPJ od 1941., poginuo kao komesar čete u borbi za oslobođenje Bijeljine 1944. godine.

Vaso Savov, živio u Vitomirici kod Peći, rođen 1906., sanitet, poginuo na Kopaoniku 1944. godine.

Milovan Mrgudov, sa Strugara, rođen 1912. godine, poginuo 1944. godine kod Mojkovca.

Ivan Markišin, iz Meteriza, rođen 1909., seljak, poginuo na Trnovu kod Sarajeva 1944. godine.

Marko Nikolin, iz Drušića, rođen 1917., poginuo u Italiji, u partizanskim jedinicama 1943. godine.

Veljko Mihailov, iz Meteriza, rođen 1901., seljak, strijeljan kod Rijeke Crnojevića 1944. godine.

Ilija Perov, živio u Podgorici, rođen 1880., trgovac, poginuo prilikom bombardovanja Podgorice 1944. godine.

Petar Ilijin, živio u Podgorici, rođen 1931., učenik, poginuo prilikom bombardovanja Podgorice 1944. godine.

Anđe Perova, živjela u Podgorici, rođena 1895., poginula prilikom bombardovanja Podgorice 1944. godine.

Milica Ilijina, živjela u Podgorici, rođena 1905., poginula prilikom bombardovanja Podgorice 1944. godine.

Luka Nikolin, sa Strugara, rođen 1871., poginuo na Strugarima od artiljerijske vatre 1944. godine.

Vase Lazareva, sa Strugara, rođena 1937., poginula na Strugarima 1942. godine.

Marko Mitrov, iz Meteriza, rođen 1903., učitelj, poginuo 1944. godine.

Mihailo Mitrov, živio u Novom Sadu, rođen 1906., službenik, član KPJ, obavještajni oficir artiljerijske brigade, poginuo 1945. godine na Sremskom frontu.

Milan Petrov, iz Meteriza, rođen 1914., student, oficir JNA, član KPJ, poginuo 1945. godine u Beogradu.

Bojo V. Strugar (upisan je na spomeniku na Rijeci Crnojevića, a ja nijesam mogao pronaći i provjeriti podatke o njemu).

vinjeta

Strugari upisani na spomeniku u Rijeci Crnojevića

Spomenik u Rijeci Crnojevica

Spomenik u Rijeci Crnojevica

Spomenik u Rijeci Crnojevica

Spomenik u Rijeci Crnojevica

Spomenik u Rijeci Crnojevica

vinjeta

Tekst koji ste upravo pročitali je preuzet iz knjige "Strugari, bratstvo u Ceklinu",
autora Blaža Andrijina Strugara, izdanje 1983. godine.